Vijesti

U utorak, 13. prosinca s početkom u 12.00 sati u Tiflološkom muzeju, Draškovićeva 80 u Zagrebu održana je press konferencija za novinare s ciljem najave izložbe

 „Documenta Ophtalmologica…priče iz očne ordinacije“.

Izložba „Documenta Ophtalmologica…priče iz očne ordinacije“  kruna je višegodišnjeg projekta restauracije i konzervacije zbirke usko specijaliziranih predmeta koji su  činili dio inventara Očne klinike od osnutka Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike u Zagrebu, 1923. godine, te zajedničkog rada kustosa i konzervatora na očuvanju, zaštiti i, konačno, prezentaciji Oftalmološke zbirke koja je proglašena kulturnim dobrom.

Veleučilište Velika Gorica dalo je podršku ovoj izložbi koja će trajati naredna tri mjeseca, a optometristi s Veleučilišta Velika Gorica ovom će prilikom svim zainteresiranim osobama vršiti mjerenje oštrine vida pomoću suvremenih optometrističkih metoda!

Pozivamo sve zainteresirane na besplatno mjerenje oštrine u Tiflološkom muzeju, Draškovićeva 80, Zagreb za vrijeme trajanja oftalmološke izložbe od 20.12.2011. do 20.03.2012. Besplatna mjerenja oštrine vida vršit će se utorkom od 13 do 16 sati i četvrtkom od 16 do 19 u navedenom periodu trajanja izložbe te na dan „Noć muzeja“  27.01.2012. od 18 sati do 1 sat iza ponoći.

Svaku osobu koja obavi mjerenje dioptrije oka, Veleučilište Velika Gorica nagrađuje s majicom Veleučilišta Velika Gorica.

Prijave za mjerenje oštrine vida tijekom oftalmološke izložbe primaju se putem telefona na broj 01 6222 501 ili putem e-maila: oco@vvg.hr.

Sudionici konferencije za medije povodom izložbe Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije:

Željka Bosnar Salihagić, ravnateljica Tiflološkog muzeja

Lucija Šoda, viši kustos, autorica izložbe

Damjan Geber, direktor Brigade d.o.o., dizajner postava izložbe

Alen Stranjik, pomoćnik dekana za opće poslove i marketing, Veleučilište Velika Gorica

Zdravko Beljan, suradnik u nastavi na Veleučilištu Velika Gorica i predsjednik Hrvatskog društva optičara i optometrista

Priče iz očne ordinacije s kraja 19. stoljeća

U Tiflološkom muzeju u Zagrebu, od 20. prosinca 2011. do 20. ožujka 2012. godine, posjetitelji će moći vidjeti jednu nesvakidašnju izložbu. Riječ je o izložbi starih oftalmoloških aparata s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Realizacijom izložbe „Documenta Ophthalmologica …priče iz očne ordinacije“ javnosti će biti predstavljena Oftalmološka zbirka kao jedinstvena reprezentativna cjelina usko specijaliziranih predmeta koji su bili dio inventara Očne klinike od osnutka Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike u Zagrebu, 1923. godine. Prezentiranim oftalmološko-optičkim aparatima i pomagalima za dijagnostiku pružit će se uvid u cjelovitu sliku oživjele oftalmološke ambulante s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Izložba predstavlja izuzetak jer prikupljeni predmeti obuhvaćaju gotovo sve aparate koji su sačinjavali dobro opremljenu ambulantu i tako omogućavali preciznu dijagnostiku i znanstveni rad.

Izložba će biti kruna višegodišnjeg projekta restauracije i konzervacije cjelokupne zbirke i zajedničkog rada kustosa Tiflološkog muzeja i konzervatora na očuvanju, zaštiti i, konačno, prezentaciji Oftalmološke zbirke koja je proglašena kulturnim dobrom.

Tiflološki muzej jedan je odrijetkih specijalnih muzeja u Europi koji se bavi problematikom osoba s invaliditetom, poglavito osoba oštećena vida te kontinuirano radi na osvještavanju javnosti o problemima slijepih i slabovidnih osoba.

Ideja o postavljanju izložbe Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije sazrijevala je gotovo deset godina. Sve je započelo pitanjem kako obogatiti Zbirku predmeta Tiflološkog muzeja. Muzej je do tada u svojem fundusu čuvao uglavnom građu s područja odgoja, obrazovanja, rehabilitacije i svakodnevnog života osoba oštećena vida. Promišljajući o politici sabiranja Zbirke, nametnulo se jedno nepokriveno područje vezano uz oštećenje vida –područje dijagnostike i liječenja.

Terensko istraživanje dovelo nas je do Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, koji je u to vrijeme u svojim odlagalištima pohranio dijagnostičke uređaje, instrumente i pomagala koji više nisu bili u uporabi.  Nekoliko mjeseci kasnije postignut je dogovor oko zbrinjavanja vrlo vrijedne zbirke oftalmoloških uređaja, koja je zaslugom oftalmologa prof. Vjekoslava Dorna i prof. Vladimira Dugačkog bila sklonjena u podrumske prostorije bolnice, u kojoj je već započela velika adaptacija koja će trajati godinama. Oni su pokazali velik entuzijazam i brigu za očuvanje ove zbirke. Kako bismo zbirku, smještenu u tada neodgovarajući prostor, zaštitili od propadanja, dogovorili smo njezin privremen smještaj u pohranu Tiflološkog muzeja. Predmeti su tako godinama čuvani u Muzeju, a kako bi zaštita i očuvanje bili potpuni, trebalo je nad njima izvršiti različite zahvate u pogledu konzervacije i restauracije, koje nije bilo moguće poduzeti iz perspektive Muzeja, koji tada nije bio u vlasništvu zbirke.

Stoga su uslijedili pregovori s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb oko darovanja zbirke Muzeju, u čemu je veliku ulogu ponovno odigrao prof. Dorn, tada već u mirovini. Na zahtjev Tiflološkog muzeja 2006. godine predmeti su odlukom tadašnjeg predstojnika Klinike za očne bolesti Kliničkog bolničkog centra Medicinskog fakulteta u Zagrebudarovani muzeju.

Iste godine Muzej je osnovao novu, Oftalmološku zbirku te se započelo s inventarizacijom, katalogizacijom i obradom građe uz značajnu stručnu potporu prof. Dorna, koji se većim dijelom darovanih predmeta i sam koristio u svojoj dugogodišnjoj praksi. Istovremeno se započelo i s restauracijom predmeta koji su nakon proteka desetljeća spremni pokazati se javnosti.

Na kraju, učinili smo dobro djelo sačuvavši staru zbirku oftalmoloških predmeta za buduće naraštaje, a ideja oko predstavljanja jedne ordinacije s početka 20. stoljeća javnosti provedena je u djelo. Ostvarena je izložba na kojoj bi nam, s obzirom na sadržaj ove vrijedne muzejske zbirke, mogli pozavidjeti i mnogi europski i svjetski muzeji.

… priče iz očne ordinacije

Dijagnostički aparati i pomagala, koji su kao dio inventara Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike korišteni u svakodnevnoj dijagnostici, prevenciji i liječenju bolesti oka, potisnuti su novim dostignućima tehnike pa tako čine osnovu ove izložbe, a svjedoci su vremena i objedinjeni nositelji izložbenog djela. Inicijatori su priče koja posjetitelju pripovijeda o izdvojenom trenutku sačuvane povijesti.

Izložba Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije koncepcijski podijeljena u dva dijela vraća nas stotinjak godina u prošlost, na početak 20. stoljeća, u staru oftalmološku ordinaciju kojoj smo suprotstavili multimedijske prikaze suvremene oftalmologije. Kroz multimedijalni prikaz i tiskane materijale s osnovnim informacijama o bolestima oka, posjetiteljima se nude informativne smjernice o tome kako ih prepoznati te kako ih spriječiti ili liječiti. Ovom izložbom nastoji se, informiranjem i edukacijom djece, mladih i roditelja, senzibilizirati zajednicu za probleme vezane uz bolesti oka, razviti osjećaj odgovornosti uz pomoć edukativnih materijala te razmijeniti iskustva i doprinijeti razvoju svijesti o prevenciji očnih bolesti. To neminovno dovodi do unapređenja kvalitete življenja pojedinca, kao i kvalitete života društvene zajednice u cjelini. Ako se opremimo znanjem, bit ćemo u stanju na vrijeme prepoznati rizične faktore pojedinih bolesti ili grešaka oka te maksimalno umanjiti njihovo nepovoljno djelovanje.

O ZBIRCI..

Oftalmološka zbirka Tiflološkog muzeja jedinstvena je cjelina usko specijaliziranih predmeta s područja oftalmologije, te po broju sačuvanih primjeraka predstavlja bitan segment hrvatske, ali i svjetske medicinske baštine. Sačinjavaju je oftalmološko-optički aparati i pomagala za dijagnostiku s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Većina predmeta bila je u uporabi kao sastavni dio inventara Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike u Zagrebu od njezinog osnutka 1923. godine. Posebnost zbirke očituje se u njezinoj cjelovitosti, rijetkosti i tehnologiji izrade predmeta od kojih je većina dovedena u funkciju.

Izumitelji aparata bili su pioniri istraživačkog rada u industriji optičkih i oftalmoloških instrumenata i započeli su priče u nadolazećoj povijesti inovacija, postavivši temelje kvalitete i standarda. Većina aparata djelo je poznatih svjetskih izumitelja i proizvođača na području optike i oftalmologije, kao što su Carl Zaiss, Richard Förster, Emile Javal i dr. Vrijedno je spomenuti da su dijelovi nekih aparata i pomagala proizvedeni u prvoj tvornici medicinskih instrumenata Jakoba Hlavke u Zagrebu.

Predmeti su većinom izrađeni od metala ili drveta s optičkim dijelovima od stakla, a nekima je za pravilno funkcioniranje potrebna električna energija. Napretkom tehnologije i dolaskom novih uređaja stari aparati Klinike zamjenjivani su novima. Uvjeti pohranjivanja i zaštite, u kojima su se tijekom narednih godina stari uređaji nalazili, nisu bili primjereni za takvu vrstu materijala te su uslijedila različita površinska i dubinska oštećenja. Uslijedila je konzervacija i restauracija, a zbog prirode uređaja i količine poslova, zahvati se izvode s posebnom pažnjom i u nekoliko faza. Od 2008. godine do danas restaurirano je oko 80 % predmeta. Ideja o širenju zbirke ostvarila se novim donacijama predmeta, što ujedno prolongira ranije predviđeni završetak konzervatorsko-restauratorskog projekta.