Performanse informacijskih sustava

Ects: 5
Predavanja: 2
Vježbi: 2

Cilj predmeta:

Kvaliteta proizvoda se definira kao stupanj do kojeg proizvod zadovoljava korisnikove potrebe i obuhvaća funkcijske i nefunkcijske zahtjeve. Za ispunjavanje nefunkcijskih zahtjeva potrebno je, između ostalog, znati procijeniti i/ili izmjeriti mogućnosti i ograničenja informacijskih sustava u ispunjavanju tih zahtjeva. Uz to, informacijski sustavi moraju održati specificirani nivo performansi pod normalnim okolnostima, i nastaviti funkcionirati unatoč greškama. Informacijski sustavi su kompleksni, jer se sastoje od mnogo komponenti i zbog toga je potrebno steći znanja i vještina vezanih uz performanse informacijskih sustava i njihovih sklopova, te programskih biblioteka i aplikacija.

Sadržaj predmeta:

Evolucija računalnih sustava. Temeljne strukture organizacije informacijskih sustava. Temeljni koncepti i mjerenja performansi. Općeniti principi mjerenja. Vjerojatnost i stohastički procesi. Teorija redova (engl. Queuing theory). Simulacijska analiza. Petrijeve mreže. Testiranje hardvera, instrumentacija, mjerenje i analiza prikupljenih podataka. Odabir, evaluacija i uporaba alata za mjerenje performansi. Analiza arhitekture računala, komponenti, operacijskih sustava, performansi baza podataka, te računalnih mreža i njihovih komponenti.

Kompetencije:

Razumijevanje ključnih principa rada informacijskih sustava, tj. analitičkog, simulacijskog i instrumentacijski baziranog modeliranja i evaluacije performansi računarskog sustava i komponenti koji su važne dizajnerima sustava, programerima, administratorima, menadžerima i korisnicima. Razumijevanje alata za mjerenje performansi računalnog sustava i komponenti i pregled alata koji se koriste u praksi. Matrice za vrednovanje performansi i uvjeti za evaluaciju. Razumijevanje prednosti i mana višeslojnih arhitektura sustava i aplikacija, topologije računalnih mreža, itd. Razumijevanje komponenti koje tvore sistemsku arhitekturu baze podataka. Osnovni koncepti vremena, događaja, mjerenja, intervala, odaziv i neovisnosti u sklopu računarskog sustava. Razumijevanje vjerojatnosti događanja, osnovne definicije stohastičkog procesa i njene veze s Poissonovim procesom. Razumijevanje koncepta reda i analitičkih metoda za evaluaciju jednog reda i mreže redova i njihovog korištenja za modeliranje računarskih sustava. Odabir analitičkih alata ovisno o namjeni računarskog sustava, kao npr. operacijski sustavi, baze podataka, računalne mreže, te modeliranje i analiza istih.

Ishodi učenja:

1) Vrjednovati rezultate mjerenja performansi informacijskog sustava. 2) Izabrati opciju implementacije višeslojnih arhitektura sustava i aplikacija u sklopu informacijskog sustava. 3) Pripremiti okolinu za provođenje simulacijskog mjerenja performansi informacijskog sustava. 4) Zaključiti koja komponenta sustava najviše utječe na performanse informacijskog sustava. 5) Utvrditi načine na koje je moguće unaprijediti performanse informacijskog sustava. 6) Koristiti statičku analizu dizajna i implementacije 7) Procijeniti zahtjeve različitih modela rješenja i težinu implementacije 8) Utvrditi načine na koje se može izmjeriti performanse informacijskog sustava 9) Povezati rezultate mjerenja performansi informacijskog sustava s dizajnom i implementacijom Navedeni ishodi učenja doprinose ishodima učenja studijskog programa: – Objasniti infrastrukturu i arhitekturu informacijskih sustava. – Modelirati i upravljati procesima u informacijskim sustavima. – Analizirati utjecaje karakteristika IS na performanse istih. – Prezentirati vlastiti stručni rad (seminarski, diplomski, projekt,..) – Koristiti stručnu literaturu i pretraživanje dostupnih baza informacija i baza znanja.

Skip to content