SILVANUS – Integrated Technological and Information Platform for Wildfire Management
Ovim projektom, financiranim iz programa Obzor2020, razvila se inovativna platforma za upravljanje šumskim požarima u svrhu prevencije, ali i bržeg i učinkovitijeg suzbijanja šumskih požara. Koordinator projekta je Università Telematica Pegaso iz Italije, a Veleučilište Velika Gorica uz još 48 partnera čini snažan međunarodni konzorcij u kojem je zastupljeno 15 država članica EU te Indonezija, Australija i Brazil. Kroz projekt provedeni su inovativni pilot scenariji s detaljnim opisima lokacije, aktivnosti i ishoda, a raznolik profil interdisciplinarnih partnera omogućio je sakupljanje opširnih i korisnih informacija koje su se integrirale u platformu. Europska komisija prepoznala je potencijal projektnog prijedloga i odobrila konzorciju financiranje u iznosu od 19.902.190,26 €, dok je cjelokupna procijenjena vrijednost projekta 24.186.845,00 €. Projekt je službeno započeo 01.10.2021., a trajao je 42 mjeseca. Uz izradu naprednog softverskog rješenja, projektom se uspostavila sinergija između okoliša, stručnjaka za tehnologiju i društvenih znanosti s ciljem poboljšanja sposobnosti nacionalnih i regionalnih vlasti u praćenju šumskih resursa. Kako bi se postigao taj cilj provedene su brojne aktivnosti iz čak 10 elemenata projekta, uključujući provedbu procjene biološke raznolikosti, uspostavljanje točnijih pokazatelja rizika od požara, kao i promicanje podizanja svijesti među građanima. U navedenim aktivnostima svoj je doprinos dalo i Veleučilište Velika Gorica kao vodeća visokoškolska ustanova u Hrvatskoj i regiji u području upravljanja u kriznim uvjetima i kriznog menadžmenta.
Cilj projekta „Velika Gorica Solarni grad – ODBROJAVANJE“ je korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije u javnim zgradama u Gradu Velikoj Gorici te na taj način promovirati korištenje obnovljivih izvora energije i time započeti tranziciju grada u smjeru ugljične neutralnosti kroz podizanje razine svijesti građana o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije. Sunčane elektrane za proizvodnju električne energije iz energije sunca smještene su na 22 javne zgrade na administrativnom području Grada Velika Gorica – osnovnim školama, dječjim vrtićima, društvenim domovima, sportskim objektima itd., kako bi sva područja bila jednako zastupljena, neovisno radi li se o objektima u centralnom naselju ili su ona u ruralnim područjima Grada. U sklopu projekta posebna pažnja posvetila se promidžbi obnovljivih izvora energije kod mladih građana (vrtićke i školske dobi) s obzirom da će oni na primjeru zgrade u kojoj borave svakodnevno moći povezati teoriju s praksom. Provedbom ovog projekta iskorišteni su potencijali velike većine zgrada u vlasništvu Grada Velika Gorica kod kojih postoji krovna površina povoljne orijentacije te gdje je krovište u zadovoljavajućem građevinskom stanju. Ukupna instalirana snaga svih elektrana iznosi 588,4 kWp. Očekivano smanjenje potrošnje električne energije iz elektroenergetske mreže iznosi 604.452 kWh. Provedba projekta dovela je do smanjenja emisija CO2 za 95,9 t/god. Provedbom projekta Grad je ublažio rizik povećanja jedinične cijene električne energije u narednom periodu. Proizvedena električna energija iz sunčanih elektrana dovoljna je za pokrivanje 37% potreba za električnom energijom zgrada uključenih u projekt. Nositelj projekta je Grad Velika Gorica, a projektni parntneri su Veleučilište velika Gorica, Turistička zajednica grada Velike Gorice i Međunarodna zaklada Energy Farm (engl: Energy Farm International Foundation, EFIF) iz Norveške. Vrijednost projekta je 654.128,77 €, a trajao je od 24.5.2022.do 30.4.2024. Projekt Velika Gorica Solarni grad – ODBROJAVANJE financirali su Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. do 2021. godine u okviru programa „Energija i klimatske promjene“.
GET FAR
Zrakoplovna industrija ima iznimnu važnost kako u svijetu tako iu Europi jer igra neizbježnu ulogu u našem svakodnevnom i društvenom životu. Za održivo zrakoplovstvo nema sumnje da je potrebno kvalificirano održavanje. Kako bi ispunile takvu misiju, obrazovne institucije trebaju razumjeti potrebe industrije i na taj način uskladiti svoje obrazovanje i obuku. S ishodima Erasmus+ projekta GET FAR (Developing a Novel and Digital Curriculum for Aircraft Maintenance Practical Training), obrazovne će ustanove izvoditi kurikulum koji je kreiran uz snažnu suradnju s industrijom. Europska komisija regulira organizacije za obuku inženjera za održavanje zrakoplova putem “Part 147” u kontekstu odobrenih postupaka. Ovo odobrenje uključuje četiri komponente, od kojih su dvije praktična obuka i praktična procjena. Praktična obuka i njezina procjena od vitalnog su značaja za kandidate za “AME” kako bi nadoknadili visoku razinu vještina koje organizacije za održavanje često žele za održavanje zrakoplova. Partneri na projektu: Veleučilište Velika Gorica, myTECHNIC, Sveučilište Erciyes, EU Wings. Projekt je trajao od 28.02.2022. do 27.02.2025.
Stjecanje ključnih praktičnih vještina u području inženjerstva okoliša
Potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, Veleučilište Velika Gorica je 9. ožujka 2020. postalo partner na EU projektu Stjecanje ključnih praktičnih vještina u području inženjerstva okoliša. Nositelj projekta vrijednog 3.974.834,79 kn jest Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa sjedištem u Varaždinu, a partnerski konzorcij osim Veleučilišta čine Institut za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatsko društvo inženjera tehnike, Zelena energetska zadruga za usluge i Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta bio je stjecanje ključnih znanja i kompetencija studenata tijekom studija kroz razvoj stručne prakse u području inženjerstva okoliša koja uključuje i usavršavanje kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja visokih učilišta te razvoj partnerstva s poslodavcima. Jedan on važnijih rezultata projekta je razvijen institucijski sustav stručne prakse s pripadajućim online sustavom planiranja i praćenja njezine kvalitete te pozitivan utjecaj na povećanje zapošljivosti u području zaštite okoliša, s naglaskom na primjenu inovativnih rješenja u gospodarstvu. Što se tiče doprinosa Veleučilišta, ukupno 144 studenta VVG-a imalo je priliku sudjelovati na aktivnostima stručne prakse na Geotehničkom fakultetu te se upoznati s vrhunskom opremom nabavljenom u sklopu projekta. Centar za karijernu i psihološku podršku Veleučilišta također je aktivno sudjelovao na projektu održavši tri zanimljive radionice o učenju s ciljem lakšeg snalaženja na studiju. Projekt je trajao tri godine, odnosno do 9. ožujka 2023. te je financiran iz Europskog socijalnog fonda u stopostotnom iznosu.
DroneWISE
Koordinator europskog projekta DroneWISE bio je University of Applied Sciences for Public Administration in Bavaria (HföD) iz Njemačke, a konzorcij uz Veleučilište Velika Gorica činili su Saher Europe OU sa sjedištem u Estoniji, European Institute Foundation iz Bugarske, The Center for Security Studies (KEMEA) iz Grčke i Rinigard d.o.o. iz Hrvatske. Projektom se tijekom 28 mjeseci izradio niz praktičnih mjera za pripremu i poboljšanje odgovora ustanova u slučaju terorističkih napada besposadnim letjelicama na javnim površinama. Projekt je prijavljen pod pozivom ISFP-2019-AG-PROTECT Fonda za unutarnju sigurnost, a Europska komisija konzorciju je odobrila financiranje 90% ukupne vrijednosti projekta u iznosu od 1.190.718,00 eura. S obzirom na stručnost i bogato akademsko iskustvo u području upravljanja u kriznim uvjetima i kriznog menadžmenta, uloga Veleučilišta unutar konzorcija bila je posebno važna u analizi prijetnje koju predstavljaju besposadne letjelice javnim površinama i evaluaciji pilot-programa osposobljavanja za odgovor na krizu napada besposadnim letjelicama. Kombinacija svih praktičnih mjera koje su se razvile projektom značajno je poboljšala koordiniran odgovor ustanova na krizu i time pridonijela zaštiti javnih površina od napada besposadnim letjelicama. Projektom DroneWISE razvijena je strategiju zapovijedanja, kontrole i koordinacije za protu-UAV (bespilotne letjelice; UAV = BL)) za službe i osobe koji prvi reagiraju, podržana obukom zapovjedništva za protu-UAV za sve agencije koje prve reagiraju, uključujući taktičke opcije i okvire za donošenje odluka, a sve je potkrijepljeno Priručnikom za obuku za zapovjedništvo CUAV-a, lako dostupnim putem CUAV online portala za obuku. DroneWISE je prepoznao da je ilegalna uporaba bespilotnih letjelica sada ozbiljan sigurnosni problem u cijelom svijetu jer teroristi, aktivisti i kriminalci usvajaju tehnologiju dronova i razvijaju nove, kreativne i sofisticirane načine za počinjenje zločina, terorizam i narušavanje privatnosti građana. Usvajanje bespilotnih letjelica kao opcije taktičkog planiranja napada za teroriste, kako bi izazvali masovne poremećaje, oštetili ekonomsku stabilnost i izravno ugrozili sigurnost EU-a i sigurnost njezinih građana, podsjetnik je na jasnu i sadašnju opasnost od suvremenog terorizma. Pojačavajući ovu novu prijetnju u nastajanju, tijekom kolovoza 2019., povjerenik EU-a za sigurnost Julian King upozorio je da bi se dronovi mogli koristiti za teroristička djela, rekavši da: “Dronovi postaju sve moćniji i pametniji što ih čini sve privlačnijim za legitimnu upotrebu, ali i za neprijateljska djela.” Upozorenje je uslijedilo nakon objave tajnog izvješća koje je u prosincu 2018. francuska Antiteroristička jedinica (UCLAT) uputila Posebnom odboru za terorizam te zemlje. U izvješću se upozorava na “mogući teroristički napad na nogometni stadion pomoću bespilotne letjelice koja bi mogla biti opremljena biološkim bojnim agensima”. Kako bi riješio ove trenutne ranjivosti, DroneWISE je razvio holističku strategiju zapovijedanja, kontrole i koordinacije agencije koja prva reagira, potkrijepljenu obukom utemeljenoj na dokazima za protuterorističku zaštitu javnih prostora. DroneWISE služi za povećanje spremnosti agencija koje prve odgovaraju i za bolju koordinaciju svojih napora, značajno poboljšavajući zaštitu javnih prostora i koordinirani odgovor na teroristički napad korištenjem bespilotnih letjelica.
KOZMOK – krizni menadžment, optometrija, održavanje zrakoplova i motornih vozila – okvir kvalifikacija
Projekt je provelo Veleučilište Velika Gorica kao nositelj u partnerstvu s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i Ghetaldus Optikom d.d. Cilj projekta bio je unaprijediti studijske programe Veleučilišta Velika Gorica utemeljene na standardima zanimanja i kvalifikacija, odnosno primjenom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira doprinijeti razvoju kvalitetnih studijskih programa usklađenih s potrebama tržišta rada, osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja te socijalne uključivosti. Osim unaprijeđenih studijskih programa, projektom se unaprijedila kvaliteta i nastavna djelatnost Veleučilišta te opremio optometrijski laboratorij, čime Veleučilište Velika Gorica nastoji dati svoj doprinos povećanju kvalitete i relevantnosti sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Studijske programe potrebno je stalno prilagođavati potrebama kvalitetnog obrazovanja i potrebama tržišta rada u skladu s promjenama u širem društvenom kontekstu. Uvođenjem mehanizama HKO definirani su glavni alati za osiguravanje i unapređenje kvalitete studijskih programa te se stoga nameće potreba revizije njihovih struktura i ishoda učenja, kao i načina njihova izvođenja, u svrhu poboljšanja kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti programa visokog obrazovanja, kako bi se broj studenata povećao, osobito iz skupina u nepovoljnom položaju. Ovim projektom, kroz izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te unapređenje studijskih programa sukladno izrađenim standardima, Veleučilište Velika Gorica nastoji dati svoj doprinos rješavanju prethodno spomenutog problema, što je ujedno i svrha ovog projekta. Projekt vrijednosti 3.832.319,35 kn u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a trajao je od 22. ožujka 2019. do 22. ožujka 2022. godine.
Provedba HKO u stručnim studijima računarstva
Veleučilište Velika Gorica sudjelovalo je kao projektni partner u projektu „Provedba HKO u stručnim studijima računarstva“. Nositelj projekta bilo je Visoko učilište Algebra, a projektni partneri uz VVG su bili i Tehničko veleučilište u Zagrebu, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Veleučilište u Bjelovaru, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Fakultet elektronike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, HUP, Visoka škola za informacijske tehnologije i Veleučilište Hrvatsko Zagorje Krapina. Glavni ciljevi projekta bili su razvoj i izrada 5 standarda zanimanja u području računarstva u skladu sa smjernicama za izradu standarda zanimanja te razvoj i izrada 9 standarda kvalifikacija koje se stječu završetkom stručnih studija računarstva u skladu sa smjernicama za razvoj standarda kvalifikacija. Kako bi dosegli prosjek Europske unije od 3,7% udjela IT stručnjaka u radnoj snazi te radi njihove bolje konkurentnosti pri zapošljavanju u EU zemljama, potrebno je u što kraćem roku kroz obrazovanje generirati i zatim zaposliti dodatnih 6.000 IT-evaca. Ciljne skupine ovog projekta bile su 8 visokoobrazovnih ustanova koje provode SP u području računarstva na prijediplomskoj i diplomskoj razini, koji rezultiraju kvalifikacijama prvostupnik (baccalaureus) inženjer računarstva i magistar inženjer računarstva, te 4 visokoobrazovne ustanove sa studijima koji rezultiraju kvalifikacijom – prvostupnik inženjer informacijskih tehnologija, akreditirani također u znanstvenom području 2.09. Tehničke znanosti / Računarstvo. Specifični cilj ovog projekta je unaprjeđenje i razvoj 10 studijskih programa u području stručnih studija računarstva prema smjernicama HKO, kroz razvoj 5 standarda zanimanja i 7 standarda kvalifikacija, te unaprjeđenje postupaka osiguranja kvalitete i unaprjeđenje nastavne djelatnosti na tim studijima. Projekt je započeo 22. ožujka 2019. i trajao je 36 mjeseci, zaključno s 22. ožujkom 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.836.901,74 kn te je financiran iz Europskog socijalnog fonda.
Specijalistički diplomski stručni studij optometrije – Specialist graduate professional study in optometry
Veleučilište Velika Gorica kao nositelj projekta i Učilište Ambitio kao partner razvili su novi Specijalistički diplomski stručni studij optometrije na engleskom jeziku. Razvojem kurikuluma novog studija na engleskom jeziku, Veleučilište Velika Gorica doprinijelo je internacionalizaciji hrvatskog visokog obrazovanja i potaknulo rast stope dolazne mobilnosti studenata. Prva ciljna skupina, nastavnici, prošli su edukaciju o metodama poučavanja usmjerenim na ishode učenja koji studente stavljaju u centar obrazovnog procesa, edukaciju o pripremi scenarija za izradu lekcija e-učenja i dvomjesečni tečaj engleskog jezika te time osuvremenili vlastite postojeće nastavničke kompetencije, čime su se ujedno unaprijedili ljudski potencijali i ojačali institucionalni kapaciteti Veleučilišta. Druga ciljna skupina, studenti stručnog studija Očna optika, uključeni su u postupak evaluacije sustava za e-učenje na engleskom jeziku. Time su se ojačale njihove kompetencije u području digitalne i jezične pismenosti te ih se potaknulo na snažniju uporabu modernih i inovativnih načina učenja temeljenih na IK tehnologiji i pomoglo im u prevladavanju bojazni od upisa i pohađanja studija na engleskom jeziku. Provedbom projektnih aktivnosti povećale su se kompetencije studenata u području mobilnosti, što je ujedno i dugoročan utjecaj projekta na ovu ciljnu skupinu. Projekt vrijedan 1.795.569,77 kn trajao je od 12. listopada 2019. do 12. prosinca 2020., a financiran je iz Europskog socijalnog fonda u stopostotnom iznosu.
RECIPE
Implementacija projekta RECIPE (Resilience of Critical Infrastructure Protection in Europe) provodila se u Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji i Kraljevini Švedskoj, a partneri u provedbi bili su: Državna uprava za zaštitu i spašavanje kao koordinator, Veleučilište Velika Gorica, Fakultet za bezbednost Sveučilišta u Beogradu iz Srbije i Švedska agencija za hitne situacije. Projekt je započeo 1. siječnja 2015., a završio 30. lipnja 2016. godine. Kritične infrastrukture čine okosnicu razvoja suvremenog društva, stoga njihova nedostatna ili neodgovarajuća zaštita predstavlja izazov sigurnosti, gospodarstvu i stabilnosti europskih zemalja i Europske unije u cjelini. Usprkos naporima Europske komisije i pojedinih država članica, na razini Unije ne postoji niti jedinstven stupanj razvoja, niti suglasnost o načinima zaštite kritičnih infrastruktura. Svrha projekta RECIPE je omogućiti uspostavu platforme za razmjenu iskustava i najboljih praksi između stručnjaka i država koje se nalaze na različitim razinama u zaštiti kritičnih infrastruktura. Navedeno se ostvarilo kroz: poboljšanje razmjene znanja, iskustava i najboljih praksi; poboljšanje komunikacije i suradnju između relevantnih dionika javnog i privatnog sektora; adekvatnije uključivanje akademske zajednice kao i jačanje znanstvenih i istraživačkih aktivnosti u području upravljanja rizicima kritičnih infrastruktura. Aktivnosti Projekta uključuju: Panel diskusije – dvije jednodnevne panel diskusije na nacionalnoj razini (dvije u Zagrebu i dvije u Beogradu) koje su rezultirale nacionalnim stavovima u vezi procjene sadašnje nacionalne legislative i prakse, njihovim uporištima i nedostacima te mogućnostima za poboljšanje, kao i analizi propisa i prakse u području identifikacije i međuovisnosti kritičnih infrastruktura u odnosu na zahtjeve Direktive 2008/114/EC. Zajedničke radionice partnera unutar Projekta – na njima su međunarodni sudionici na temelju nacionalnih stavova, formiranih na panel diskusijama, razmjenjivali iskustva i dobru praksu, što je na kraju rezultiralo Uputama/Smjernicama za bolje i učinkovitije upravljanje kritičnim infrastrukturama. Međunarodna znanstvena konferencija – objedinjuje postignute rezultate i osigurava zaključke za razvoj politika zaštite kritičnih infrastruktura općenito, s naglaskom na javno-privatno partnerstvo u području zaštite kritičnih infrastruktura, izazove i mehanizme za razmjenu osjetljivih informacija/podataka između sudionika u sustavu zaštite kritičnih infrastruktura te uspostavu preduvjeta za razvoj nacionalnih centara za otpornost kritične infrastrukture. Ključna nastavna strategija (“follow-up strategy”) bila je definiranje budućih oblika suradnje i rješenja za druge potrebe u sustavu upravljanja kritičnim infrastrukturama (npr. obuka i osposobljavanje). Glavni ciljevi i interes partnera bili su razvoj nekoliko primjenjivih modela za: (1) uspostavu javno-privatnog partnerstva u području zaštite kritičnih infrastruktura; (2) uspostavu mehanizama za razmjenu osjetljivih informacija/podataka između sudionika u sustavu zaštite kritičnih infrastruktura; (3) uspostavu preduvjeta za razvoj nacionalnog centra za kritične infrastrukture. Rezultati projekta su: olakšana razmjena znanja, iskustava i najbolje prakse između država članica EU i drugih država; podizanje svijesti i znanja o rizicima koji ugrožavaju kritične infrastrukture i prevenciji katastrofa; poboljšanje komunikacije između dionika na nacionalnoj i međunarodnoj razini; povećanje međusobne podrške i suradnje između relevantnih partnera u javnom i privatnom sektoru; znanstvene i istraživačke aktivnosti u području upravljanja rizicima kritičnih infrastruktura kao rezultat poticanja njegovog uključivanja u procese rješavanja problematike; izrađene Smjernice u cilju otvaranja puta za uspostavu optimalnog sustava upravljanja rizicima kritičnih infrastruktura u državama partnericama, odnosno u državama u kojima taj sustav nedostaje; izrađene Smjernice dostupne državama članicama i drugim državama za daljnje širenje i uporabu; podignuta otpornost i razina zaštite europskih kritičnih infrastruktura kao rezultat poboljšanja koordinacije i suradnje između dionika i razmjene najbolje prakse; uspostavljena metodologija procjene rizika kritičnih infrastruktura, uzimajući u obzir njihovu međusektorsku i prekograničnu dimenziju; definirana daljnja strategija zaštite kritičnih infrastruktura u relevantnim državama; procijenjene i definirane potrebe za daljnjom edukacijom i uvježbavanjem javnog i privatnog sektora (edukativni programi, razmjena stručnjaka i sl.).
EU CIRCLE
EU-CIRCLE (A panEuropean framework for strengthening Critical Infrastructure Resilience to Climate Change) je istraživački projekt koji je financiran kroz program Obzor 2020, program istraživanja i inovacija Europske Unije, s ciljem procjene otpornosti međusobno povezanih i međuovisnih kritičnih infrastruktura na klimatske promjene. Projekt u trajanju od 36 mjeseci (1. lipnja 2015. – 31. svibnja 2018.) i s ukupnim budžetom od 7,3 milijuna eura okupio je vodeće europske istraživačke/akademske ustanove, vladine organizacije, meteorološke službe te industrije, mala i srednja poduzeća iz područja klimatologije i zaštite kritične infrastrukture. Kako europske infrastrukture imaju vijek trajanja koji se proteže desetljećima, od ključne je važnosti steći znanstveno i potvrđeno znanje o potencijalnim učincima klime i ekstremnim vremenskim događajima, kao održivu smjernicu za povećanje njihove otpornosti na buduće klimatske režime. S obzirom na višestruke vremenske raspone glavni je cilj politike, kao što je istaknuto u Strategiji prilagodbe na klimatske promjene EU (COM (2013) 216) kao i nacionalnih programa, prelazak na infrastrukturne mreže otporne na današnje prirodne ugroze i pripravne za buduće klimatske promjene. Nadalje, moderne su infrastrukture po svojoj prirodi međusobno povezani i međuovisni sustavi, stoga ekstremni događaji mogu lako dovesti do “kaskadnih kvarova”. Projekt EU-CIRCLE stoga obuhvaća stvaranje inovativnog okvira koji će potpomagati otpornost na klimatske pritiske međusobno povezanih europskih infrastruktura. On se temelji na razvoju ispitane i provjerene Platforme klimatske otpornosti infrastrukture koja ima za cilj: 1) procjenjivati potencijalne učinke proizašle iz klimatskih i vremenskih ugroza, 2) osiguravati nadzor putem novih pokazatelja otpornosti i 3) podržavati isplative mjere prilagodbe. Koristeći ogromnu količinu postojećeg znanja proizašlog iz istraživanja vremena i klime, okosnica projekta EU-CIRCLE je izrada “open source” internetske platforme, koja se može prilagođavati potrebama zajednice, bilo kao odgovor na kratkoročne ugroze i ekstremne vremenske pojave ili stvaranjem najučinkovitijih dugoročnih mjera prilagodbe. DHMZ je na projektu imao ulogu dati pregled raspoloživih vremenskih i klimatskih podataka, mogućnosti klimatskih i prognostičkih modela te njihove mogućnosti i ograničenja na različitim prostornim i vremenskim skalama za potrebe procjene potencijalnih ugroza na kritičnu infrastrukturu. Analizirani su različiti tipovi klimatskih informacija (GCMs, RCM, statističko-dinamička prilagodba modela, lokalni i regionalni prognostički modeli za ekstremne vremenske događaje). Ova analiza je u suglasju sa zahtjevima modeliranja kritične infrastrukture.