Vijesti

Tijekom srijede i četvrtka prezentirano je više od 40 radova prijavljenih na Međunarodnu konferenciju Dani kriznog upravljanja koju Veleučilište Velika Gorica ove godine organizira već 14 godina zaredom.

Predstavljanje znanstvenih i stručnih spoznaja stručnjaka i istraživača koji se bave temama povezanima s kriznim upravljanjem omogućeno je putem platforme Zoom ili uživo iz našega studija, pa smo tako uključivali sudionike i autore iz SAD-a (Virginia, New Jersey) Republike Češke, Portugala, Srbije, Rumunjske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, te mnoštvo autora iz cijele Hrvatske.

Otvorenje drugoga dijela konferencije započelo je uvodnim predavanjem dr. Petera Leitnera iz Virginie, vrsnog stručnjaka u području obrane od bioloških prijetnji.
Obzirom da su partneri ovogodišnjeg DKU-a Grad Velika Gorica, Hrvatska akademija tehničkih znanosti te Međunarodna federacija za zdravlje okoliša, prekom Zoom-a u program konferencije javila se predsjednica Federacije profesorica Susana Paixão iz Portugala, inače sa naše suradne ustanove – Politehničkog fakulteta u Coimbri.

Tematske cjeline:

1. POTRES KAO NEPRIHVATLJIV RIZIK
Nakon katastrofalnih potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku 2020. u jeku globalne pandemije, ostalo je mnogo otvorenih pitanja u vezi upravljanja ovom kriznom situacijom te ulogom nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela. Osim neposredne reakcije na samu katastrofu postavljena se pitanja odnose i na upravljanje i uklanjanje rizika od potresa, zaštitu kritične infrastrukture u potresom pogođenom području i generalnu sigurnost zajednice neposredno nakon katastrofe i kasnije u periodu oporavka.

Kvalitetna i pravovremena dostupnost informacija neophodna je u svim vrstama kriznih situacija. Stoga pozivamo autore da u kontekstu potresa i pandemije ponude nove spoznaje u području kriznog komuniciranja uzevši u obzir međusobne sličnosti i razlike ovih kriza te njihov utjecaj na medije, javnost, upravljanje krizom i druge povezane elemente.

Ova sekcija obuhvaća teme vezane za sustave, uređaje i opremu namijenjenu upravljanju kriznim situacijama uzrokovanima potresom i pandemijom.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije odavno su neophodan alat u upravljanju kriznim situacijama, a u vrijeme globalne pandemije postale su temelj funkcioniranja društva na svim razinama. To je doprinijelo i značajnom porastu kibernetičkih ugroza, ugroza sigurnosti informacijskih sustava, zlorabljenja društvenih mreža i drugih platformi.

Neizostavan segment oporavka zajednice nakon krize je gospodarstvo. Stoga pozivamo autore radova i prezentacija koji se bave upravljanjem, strategijama, sustavima i planovima za osiguravanje kontinuiteta poslovanja u uvjetima potresa i globalne pandemije.

2. ULOGA UDRUGA U KATASTROFAMA
Volonteri su važan operativni kapacitet u kriznim situacijama, kao što se moglo vidjeti nakon nedavnih potresa u središnjoj Hrvatskoj. Organizacija, struktura i rad volonterskih udruga, njihov odnos s nacionalnim i lokalnim upravama, sustav civilne zaštite, kao i zakonodavni okvir unutar kojeg djeluju, teme su kojima će se baviti ova sekcija.

3. ZDRAVSTVENI I PSIHOSOCIJALNI ASPEKTI KATASTROFA I KRIZNIH SITUACIJA
Mentalno zdravlje pojedinca našlo se na udaru kao jedna od posljedica epidemioloških mjera. Pozivamo autorice i autore da prezentiraju svoja iskustva i spoznaje o mentalnom zdravlju i psihološkoj otpornosti u uvjetima pandemije, kao i psihosocijalnim intervencijama nakon velikih nesreća poput pošlogodišnjih potresa.

Globalna pandemija izrazito je opteretila sustave zdravstvene zaštite diljem svijeta, a u Hrvatskoj se taj sustav našao pod dodatnim pritiskom u potresom pogođenom području. Želimo potaknuti diskusiju o organizaciji zdravstvene zaštite u izvanrednim stanjima, epidemijama i mjerama sprečavanja širenja zaraznih bolesti u kriznim situacijama poput potresa.

4. SIGURNOST OKOLIŠA I EKOLOŠKI ASPEKTI KATASTROFA I KRIZA
Pandemija i potresi pred društvo postavljaju nove ekološke izazove. Ova sekcija bavit će se temama kao što su izazovi ostvarivanja ekoloških i životnih standarda u potresom pogođenim područjima, prilagodba politika, strategija i planova za siguran okoliš u novonastalim uvjetima te drugim aspektima zaštite okoliša u pandemijskom i postpandemijskom svijetu.
Tematskim cjelinama drugog dijela konferencije moderirali su izv. prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Marko Toth, mag. psych., Davor Spevec, mag. polit. i Igor Milić, struč. spec. ing. admin. chris.