Istraživački projekti i institucionalni projekti
SILVANUS – Integrated Technological and Information Platform for Wildfire Management
AdRIAtic-ionian Nature based solutioNs enhAncement – ARIANNA
Stjecanje ključnih praktičnih vještina u području inženjerstva okoliša
Projekt: Green Optics – istraživački projekt o utjecaju oftalmoloških optičkih pomagala na okoliš.
Odobren novi ciklus zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine za razdoblje 2024. – 2026.
Na temelju Ugovora o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine, potpisanog 11. travnja 1994. godine u Pekingu (NN-MU 08/95) te Protokola 10. zasjedanja hrvatsko-kineskog Povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju, potpisanog u Zagrebu i Pekingu u srpnju 2023. godine, u srpnju 2024. godine objavljen je natječaj za sufinanciranje hrvatsko-kineskih znanstveno-istraživačkih projekata za razdoblje 2024. – 2026. Zajedničko hrvatsko-kinesko Povjerenstvo za znanstvenu i tehnološku suradnju odabralo za sufinanciranje 35 novih projekata u trajanju od dvije godine, među kojima je i projekt prof. dr. sc. Sanje Klambura: Green Optics – istraživački projekt o utjecaju oftalmoloških optičkih pomagala na okoliš.
Projekt je nastavak ranijeg istraživanja naše prodekanice koji je započeo još 2019. Godine. Fokus istraživanja je komparativna analiza potrošačkih navika u Europskoj uniji i Kini, ali i pronalazak učinkovitih i održivih rješenja za konačno zbrinjavanje optičkih pomagala. Projekt traje 2 godine.
Viđe informacija možete saznati na:
Projekt: “Svijet kemije u svijetu otpada”
Projekt istražuje kako povezati kemijske elemente i reakcije sa svakodnevnim životom u kontekstu kružnog gospodarstva, klimatskih promjena i održivosti. Glavni cilj je unaprijediti prepoznavanje kemijskih elemenata i spojeva u tvarima koje nas okružuju, te na taj način potaknuti svijest o važnosti produljenja životnog vijeka proizvoda.
U sklopu projekta izrađen je interaktivni periodni sustav elemenata s opisima kemijskih elemenata, dostupnima putem QR kodova. Uz to, sustav donosi i primjere predmeta koje svakodnevno koristimo – ali i odbacujemo – povezujući ih s njihovim kemijskim sastavom i ulogom u održivom razvoju.
Voditelj i koordinator projekta je prof.dr.sc. Sanja Kalambura.
U projektu su sudjelovali istraživači: Mato Brizar, Ivana Rubić te Andrija Ninić kao i studenti: Pero Ljubičić i Zvonimir Brkić, Domagoj Škara, Lana Požgaj i Marina Ana.
Projekt je financiran sredstvima Veleučilišta Velika Gorica i kategorizira se kao institucionalni istraživački projekt.
Istraživački projekt: Bacanje hrane i održivi recepti
Bacanje hrane jedan je od najvećih ekoloških i ekonomskih izazova današnjice – čak trećina sve proizvedene hrane na svijetu završi u otpadu. Osim gubitka hrane, to znači i rasipanje vode, energije i ljudskog rada, ali i dodatne emisije stakleničkih plinova. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, a najveći dio otpada nastaje upravo u kućanstvima. Najčešći razlozi su kupovina prevelikih količina, istekao rok trajanja i zaboravljanje namirnica. Slično iskustvo bilježi i Portugal, gdje se baci gotovo 1,9 milijuna tona hrane godišnje. Kao inspiracija za smanjenje otpada nastala je kuharica „Moj zeleni tanjur – O Meu Prato Verde – My Green Plate“, s praktičnim savjetima i receptima za iskorištavanje ostataka hrane. Publikacija je rezultat rada prof. dr. sc. Sanje Kalambura i studenata iz Portugala: Politecnico de Coimbra i Veleučilište Velika Gorica.
Cilj projekta je potaknuti svijest o odgovornom postupanju s hranom i pokazati da i ostaci mogu postati ukusna i kreativna jela – na dobrobit i ljudi i planeta.
U koliko želite svoj primjerak knjige javite nam se na: sanja.kalambura@vvg.hr
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić: Koncentracija očnih poliklinika u Republici Hrvatskoj
Svrha ovog rada je analizirati tržišnu koncentraciju očnih poliklinika u Republici Hrvatskoj. Razumijevanje razlika između savršene i nesavršene konkurencije zahtijeva razmatranje kako tržišne strukture, tako i ponašanja kupaca i prodavatelja. Očne poliklinike ostvaruju prihod prvenstveno kroz preglede pacijenata i izvođenje operativnih zahvata. Njihovi prihodi ovise o više čimbenika, uključujući lokaciju, veličinu ustanove, raspon pruženih usluga i broj pacijenata. Također, na visinu prihoda utječu i marketinške kampanje, internetske recenzije, partnerstva s zdravstvenim osiguravateljima te ukupna potražnja za oftalmološkim uslugama. Općenito, veće poliklinike privlače veći broj pacijenata i ostvaruju više prihode. U ovom radu uspoređuju se podaci o ukupnim prihodima iz 2018. i 2022. godine kako bi se procijenila tržišna koncentracija i razina konkurencije unutar sektora očnih poliklinika u Hrvatskoj.
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić: Utjecaj krize covid-19 na donošenje odluka o potrošnji u hrvatskoj
U lipnju 2021. godine provedeno je kvantitativno istraživanje na uzorku od 102 ispitanika s ciljem ispitivanja promjena u potrošačkom ponašanju tijekom trajanja COVID-19 krize. Rezultati ukazuju na značajan porast online kupovine, dok je fizička kupovina, iako još uvijek prisutna, u opadanju, pri čemu varira ovisno o kategoriji proizvoda. Zbog epidemioloških mjera i zabrinutosti za vlastito zdravlje, potrošači su se tijekom krize odlučivali na rjeđe odlazke u kupovinu, što je ujedno dovelo do smanjenja ukupne potrošnje. Dobiveni podaci potvrđuju postavljenu hipotezu da je pandemija COVID-19 značajno utjecala na promjene u ponašanju i navikama potrošača prilikom kupovine različitih kategorija proizvoda. Kao zanimljivu daljnju istraživačku dimenziju navodi se ispitivanje trajnosti tih novih obrazaca ponašanja i nakon završetka kriznog razdoblja.
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić: Konkurentska prednost kao odgovor na upravljanje rizicima u opskrbnom lancu
U ovom radu istražuje se prepoznatljivost koncepta logističke poluge kao potencijalne konkurentske prednosti cijelog opskrbnog lanca, kao i utjecaj logističkih aktivnosti organizacija na održivost poslovanja i smanjenje rizika u razdoblju globalne krize od 2020. do 2022. godine. Predmet istraživanja je analiza percepcije generičkih konkurentskih strategija kroz mišljenje zaposlenika različitih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pri čemu je obuhvaćeno ukupno 148 ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju da je prepoznatljivost i primjena ispitivanih konkurentskih strategija, osobito strategije logističke poluge, još uvijek ispod očekivane razine u većini ispitivanih sektora. Zaključeno je da bi organizacije koje implementiraju logističku polugu kao strateški pravac, uz standardne generičke konkurentske strategije, mogle postići i održati konkurentsku prednost na tržištu te na taj način minimalizirati poslovne rizike, osobito u kriznim vremenima.
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić: Generičke kompetencije poduzetnika i menadžera u vrijeme krize
U radu je provedeno empirijsko istraživanje odabranih generičkih kompetencija poduzetnika koje su važne za učinkovito pokretanje novih i održavanje postojećih poslovnih aktivnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati moguće razlike u percepciji tih kompetencija između malih poduzetnika i menadžera srednjih i velikih organizacija. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje značajnih razlika u percepciji pojedinih generičkih poduzetničkih kompetencija između promatranih skupina ispitanika. Istraživanje je provedeno u rujnu 2022. godine, u razdoblju kada su održivost i sigurnost poslovanja bile pod utjecajem prijetnji globalne gospodarske krize. Također je ispitana pretpostavka da mali poduzetnici trebaju biti fleksibilniji i brži u prilagodbi na promjene u poslovnom okruženju u usporedbi s menadžerima u većim organizacijama. Dobiveni rezultati statistički su potvrdili značajnu povezanost između uloge ispitanika u organizaciji i njihovih odgovora na tu pretpostavku. Važan zaključak istraživanja odnosi se na potvrđenu pretpostavku da obrazovanje za poduzetništvo nije dovoljno prepoznato niti valorizirano kod nijedne od promatranih skupina ispitanika. Zaključeno je kako obrazovanje za poduzetništvo, kao i općenito upravljanje poslovnim sustavima, treba više naglaska staviti na razvoj generičkih kompetencija koje su nužne i poduzetnicima i menadžerima, osobito u uvjetima neizvjesnosti izazvanima kriznim okolnostima iz okruženja.
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić, Utjecaj demografskih kretanja na kontinuitet poslovanja
U okviru istraživanja o namjeri odlaska mladih u inozemstvo te motivima za ostanak u domovini, provedeno je pilot istraživanje na studentima Veleučilišta Velika Gorica. Potvrđena je hipoteza o značajnoj povezanosti dobi i vjerojatnosti odlaska u inozemstvo, pri čemu su mlađi studenti skloniji migraciji od starijih. Prema prikupljenim podacima, studenti smjera „Upravljanje u kriznim uvjetima“ iskazuju najveću vjerojatnost odlaska u inozemstvo, pri čemu 29,84% ispitanih dolazi upravo s tog smjera. Najčešći razlog za odlazak je nepravda u plaćama (52,42%), što odražava aktualno gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj. S druge strane, glavni čimbenici za ostanak su riješeno stambeno pitanje (43,55%) i obiteljski razlozi (27,42%).
Migracije mladih ne moraju nužno biti negativan fenomen; njihov utjecaj ovisi o pristupu zemlje domaćina. Ipak, s aspekta zemlje emigracije, migracije često predstavljaju gubitak, dok zemlja imigracije ostvaruje najveće kretanje.
Znanstveno istraživanje prof. Mirele Karabatić: Osobine i vještine vodstva u uvjetima krize
Krizne situacije posljedica su različitih prirodnih ili antropogenih ugroza, globalnih trendova, nestabilnosti financijskog sektora i slično. Stručnjaci različitih struka i razina naobrazbe koji posjeduju vještine i znanja vezana za područje ugroze upravljaju navedenim krizama. Osim njihovih tehničkih i organizacijskih znanja naučenih u tijeku formalnog obrazovanja te radom i iskustvom na istim poslovima poželjne su i vještine koje spadaju u razinu generičkih a odnose se interpersonalne i socijalne vještine. Stil vodstva u uvjetima krize odraz je spoja osobina i vještina odgovornih stručnjaka te djelom rezultat kulturoloških utjecaja. Predmet ovog rada je ukazivanje na važnost generičkih vještina i osobina vodstva koje su neophodne za učinkovitije upravljanje kriznim situacijama. Rezultati provedenog istraživanja dovedeni su u relaciju sa teorijski utemeljenim očekivanjima.