LoRIS – Lokalna otpornost na klimatske rizike: Primijenjena rješenja i Simulacijski centar za krizne situacije 
Projekt LoRIS jača otpornost Velike Gorice na klimatske promjene kroz razvoj konkretnih mjera prilagodbe i sustava upravljanja rizicima od katastrofa. Fokus je na znanstveno utemeljenim rješenjima, edukaciji i uspostavi Simulacijskog centra koji omogućava testiranje, obuku i provedbu edukacija i vježbi. Projekt uključuje ranjive skupine i razvija alate za analizu rizika (poplave, suše, toplinski valovi, olujno nevrijeme, potres), razvija se baza podataka i GIS platforma te se provode istraživanja, simulacije i edukacije, s ciljem povećanja institucionalne i društvene spremnosti za buduće klimatske izazove i proaktivno upravljanje rizicima od katastrofa. Projekt odgovara na sve izraženiju potrebu za konkretnim, primijenjenim znanstvenim rješenjima u području prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od klimatski uzrokovanih katastrofa na lokalnoj razini. Projekt je usmjeren na jačanje kapaciteta za primijenjena znanstvena istraživanja usmjerena na lokalne mjere prilagodbe klimatskim promjenama i sustavno upravljanje rizicima (poplave, ekstremne temperature, potresi, olujno nevrijeme) na području Grada Velika Gorica. Fokus je na razvoju znanja, alata i pilot-aktivnosti koje će pomoći Gradu Velika Gorica u donošenju informiranih odluka i provedbi održivih mjera otpornosti na klimatske promjene te poslužiti kao model ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj. Posebno se prepoznaje važnost uključivanja i zaštite ranjivih skupina, kao što su starije osobe i osobe s intelektualnim teškoćama, koje su često najugroženije tijekom klimatskih uzrokovanih katastrofa. Glavna svrha projekta je podizanje otpornosti Grada Velika Gorica na posljedice klimatskih promjena i poboljšanje kapaciteta za proaktivno upravljanje rizicima od katastrofa te razvoj istraživačkih i nastavnih kapaciteta Veleučilišta Velika Gorica. Grad Velika Gorica razvija kapacitete sustava civilne zaštite kako bi kroz planske aktivnosti uspostavio okvir za operativno djelovanje u kriznim situacijama, a u suradnji sa Veleučilištem Velika Gorica provodi aktivnosti edukacije i uvježbavanja operativnih snaga sustava civilne zaštite. Opći ciljevi projekta su provođenje primijenjenog istraživanja vezanog uz klimatske rizike i posljedice na Grad Veliku Goricu, razviti bazu podataka i GIS alate za praćenje klimatskih promjena i ranjivosti, provesti pilot-analize i simulacije temeljem scenarija (poplave, olujno nevrijeme, potresi, nesreće sa opasnim tvarima), razviti preporuke za lokalne mjere prilagodbe u sektorima civilne zaštite, zaštite okoliša, komunalne infrastrukture, zdravstva i obrazovanje te jačanje suradnje između Veleučilišta Velika Gorica, Grada Velika Gorica i sudionika sustava civilne zaštite. Upravo sa ciljem povezivanja istraživačkih i edukativnih aktivnosti kroz ovaj projekt na Veleučilištu Velika Gorica uspostaviti će se Simulacijski centar za upravljanje rizicima i prilagodbu klimatskim promjenama kao funkcionalni prostor koji bi analizirao primjenjivost rezultata istraživanja te u kojem se mogu provoditi simulacije različitih vrsta kriznih situacija. Simulacijski centar će pružiti priliku za testiranje novih tehnologija, protokola i strategija za saniranje posljedica katastrofa u kontroliranim uvjetima, čime će se smanjiti rizik i povećati učinkovitost u stvarnim kriznim situacijama. Osim toga, Simulacijski centar će aktivno sudjelovati u provedbi istraživanja i razvoja novih tehnologija i alata za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa. Nositelj projekta je Veleučilište Velika Gorica, dok je Grad Velika Gorica projektni partner. Trajanje projekta je 36 mjeseci (1.2.2026. – 31.1.2029.). Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, programa Konkurentnost i Kohezija 2021. – 2027. Ukupni prihvatlji troškovi projekta su 572.284,47 €, a iznos bespovratnih sredstava je 486.441,79 €.
Learn4Green
U okviru ovog Erasmus+ projekta osmislit će se i izraditi internacionalni multidisciplinarni moduli iz područja zaštite okoliša i održivosti koji će se izvoditi online putem. Moduli će se integrirati u prijediplomske studije kod partnerskih institucija, a moći će se izvoditi i samostalno u obliku cjeloživotnog obrazovanja. Koordinator projekta vrijednog 250.000,00 eura je Brussels Brabant University College, a partnerski konzorcij uz Veleučilište Velika Gorica čine Tartu Health Care College iz Estonije i Polytechnic University Coimbra iz Portugala. S obzirom na bogato iskustvo u upravljanju u kriznim uvjetima, doprinos Veleučilišta bit će osobito značajan u temama koje se tiču suvremenih kriza. Projekt je započeo 1. rujna 2023. godine te je planirano trajanje projekta 36 mjeseci, odnosno do 31. kolovoza 2026. godine. Početna konferencija održana je 10. studenog 2023. u Bruxsellesu na kojoj je predstavljen projekt. Prva predavanja na temu energetske krize održana su između 27. listopada i 31. listopada 2023. online putem, a brojka od 45 studenata i 13 nastavnika ispred projektnih partnera svjedoči o relevantnosti odabranih tema.
AdRIAtic-ionian Nature based solutioNs enhAncement – ARIANNA
Veleučilište Velika Gorica sudjeluje kao partner u projektu “AdRIAtic-ionian Nature based solutioNs enhancement (ARIANNA)” koji se financira programom Interreg IPA Adrion. Koordinator projekta je ASSET – Agenzia regionale Strategica per lo Sviluppo Ecosostenibile del Territorio iz Italije, a osim Veleučilišta Velika Gorica, u provedbi projekta sudjeluje još 6 partnera. Projekt je službeno počeo 1. rujna 2024. godine i trajat će do 31. kolovoza 2027. s ukupnim proračunom od gotovo 1,5 milijuna eura. Cilj projekta je doprinijeti sprječavanju rizika od prirodnih katastrofa, posebno poplava, koje sve više utječu na ekološke sustave. Ključne aktivnosti Veleučilišta Velika Gorica su: sudjelovanje u razvoju strategije usmjerene na povećanje otpornosti Jadransko-jonske regije na klimatske promjene i prirodne katastrofe; jačanje kompetencija dionika za odgovor na rizike od poplava i povećanje svijesti zajednice o otpornosti na klimatske promjene; sudjelovanje u provedbi pilot-akcija; te razmjena znanja i iskustava među dionicima projekta. Projekt ARIANNA posvećen je smanjenju rizika od prirodnih katastrofa (osobito poplava) otključavanjem neiskorištenog potencijala rješenja temeljenih na prirodi (“Nature-Based Solutions” – NBS). Poplave sve više prijete bogatim, ali krhkim ekosustavima unutar programskog područja, a NBS nudi put koji obećava. Više od pukog očuvanja, NBS koristi “snagu prirode” za pružanje ekoloških, društvenih i ekonomskih koristi uz povećanje otpornosti ekosustava. Kroz ovaj pristup, projekt ARIANNA će razviti: zajedničku transnacionalnu strategiju o otpornosti na klimatske promjene: integrirani okvir koji sadrži transnacionalne smjernice i akcije ukorijenjene u NBS-u, testirane kroz posebne pilot inicijative; transnacionalne pilot akcije NBS-a: praktična primjena zajedničke strategije, koja se sastoji od pilot aktivnosti – skup intervencija za održavanje hidrološke ravnoteže, poboljšavajući infiltraciju i evapotranspiraciju uz istovremeno ublažavanje površinskog otjecanja i učinaka urbanih toplinskih otoka; alate za ranjivost na više rizika i prakse NBS-a, a baveći se međudjelovanjem rizika od potresa, urbanizacije i infrastrukture za obranu od poplava, ovi će alati podržati strateško planiranje na pilot lokacijama; poboljšanje sposobnosti vatrogasaca za odgovor na poplave (ovaj pilot integrira obuku, specijaliziranu opremu i mehanizme koordinacije za učinkovit odgovor na poplave, a piloti će se nadzirati, što će kulminirati transnacionalnim dokumentom o zajedničkom stajalištu kao strateškim alatom za integraciju NBS-a u daljnje okvire za prevenciju katastrofa); ARIANNA NBS mrežu za suradnju potaknutu Memorandumom o razumijevanju (“Memorandum of Understanding” – MoU) i ojačanu aktivnostima izgradnje kapaciteta za podizanje svijesti o NBS-u. Središte digitalnog znanja služit će kao repozitorij resursa i stalni forum za razmjenu najboljih praksi, povećanje diseminacije ishoda projekta i osiguravanje kontinuiteta.
Green optics – a research project on the impact of ophthalmic optical aids on the environment
Projekt (HR naziv: “Zelena optika – istraživački projekt o utjecaju oftalmoloških optičkih pomagala na okoliš”) se provodi u okviru ciklusa zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine za razdoblje 2024. – 2026., a provodit će se u Kini i u Hrvatskoj. Partnerstvo uključuje Veleučilište Velika Gorica i Tongji Sveučilište (Shanghai) koje je osnovano 1907. godine i ubraja se u među najbolja sveučilišta u Kini. Projektom „Zelena optika“ želi se pokazati kako čak i naizgled male količine plastičnog otpada u svakom našem kućanstvu uzrokuju globalne ekološke probleme ako se ne zbrinu na odgovarajući način. Ovaj je projekt jedinstven iz više razloga. Po prvi puta na razini Republike Hrvatske organizirano se prikuplja vrsta otpada za koju se s pravom može reći da je bila zanemarena u sustavu gospodarenja otpadom. Nastao je kao dio studijskog programa Optometrija na Veleučilištu Velika Gorica, koji studente uči širokom spektru vještina i priprema ih za karijere koje će jednog dana uključivati društveno odgovorno djelovanje s fokusom na pitanja okoliša. Svjesni smo činjenice da paralelno s razvojem kontaktnih leća raste broj korisnika koji se odlučuju za kontaktne leće za ispravljanje refrakcijskih grešaka, a količina polimernog otpada iz dana u dan sve veća. U prošlosti se polimerni otpad iz optičke industrije uglavnom odlagao na odlagališta, što je ekološki i ekonomski krajnje neprihvatljiv proces te se stoga uglavnom izbjegava. Danas se gdje god je to moguće koriste različiti postupci recikliranja. Osim što recikliranje ima za cilj održivost u smislu sprječavanja nastanka otpada, ono također pomaže smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora, odnosno sirove nafte iz koje se dobivaju polazne komponente (monomeri) za sintezu polimera. Kako bi se materijal mogao reciklirati, mora se pravilno zbrinuti i razvrstati, čime započinje ciklus kružnog gospodarstva. Općenito se pretpostavlja da količina polimernog otpada iz kontaktnih leća nije velika u odnosu na ostali polimerni otpad, no postavlja se pitanje kolika je količina polimernog otpada. Prema Eurolensu, nositelj jednokratnih kontaktnih leća proizvede prosječno oko 360 pari kontaktnih leća godišnje. Mjesečni nositelj kontaktnih leća potroši 12 pari kontaktnih leća godišnje, uključujući njihovu ambalažu, kao i 12 bočica otopine za kontaktne leće za čišćenje i čuvanje. U svijetu postoji više od 125 milijuna korisnika kontaktnih leća, što je gotovo 1,4% ukupne populacije. Prosječna količina otpada koja se godišnje proizvede po nositelju kontaktnih leća je gotovo 1 kg čistog polimernog otpada. U Republici Hrvatskoj kontaktne leće nosi oko 60.000 ljudi. Kada bi svih 60.000 nositelja kontaktnih leća svaki dan nosilo kontaktne leće, proizveli bi 57 tona polimernog otpada tijekom godine dana, koji bi bio ispušten izravno u okoliš. Važno je naglasiti da je riječ o polimernom materijalu koji se zbog svoje strukture na zraku vrlo brzo suši i mrvi te prelazi u mikroplastiku. Prema dosadašnjim istraživanjima koja su provedena u sklopu ovog projekta (usporedna analiza Hrvatske i Portugala), ova vrsta otpada se baca u miješani kućni otpad, u prirodu ili u otpadne vode. Podaci navedeni u ovoj prijavi nisu poznati Kini, stoga je ovo istraživanje i nastavak projekta u suradnji s kineskim partnerom od velike važnosti za obje zemlje.